Ftv Program Za Djecu
Download ---> https://urluss.com/2t7Fyr
Godine 2004. zajedno sa Počasnom postrojbom OS BiH utemeljen je Orkestar OS BiH kojem je osnovna zadaća potpora vojnog i državnog protokola, ali i čuvanje vojničke tradicije, povijesno-istorijskog nasljeđa i kulturnog identiteta vojnika OS BiH, a ujedno je spona vojnog i civilnog života, te stalni promotor OS BiH. Sa Orkestrom će kao gosti nastupiti članovi vojnog orkestra SAD. Na programu će biti popularne evergreen kompozicije u aranžmanima za duvački orkestar.
Superar je visokokvalitetan muzički program koji su u Beču prije jedanaest godina osmislile i osnovale institucije Caritas Beč, Hor bečkih dječaka, te Bečka koncertna dvorana. Superar u Bosni i Hercegovini sa radom je počeo 2016. godine kako bi djeci i mladim ljudima pružio priliku da ojačaju samopouzdanje, te razviju ključne vještine i kreativnost kroz poseban muzički program koji su kreirali renomirani umjetnici s ciljem pozitivnog razvoja ličnosti.
Superar u BiH nudi horsko pjevanje i orkestar potpuno besplatno i direktno uključeno u obrazovni sistem, bez selekcije i segregacije. Prioritet programa su djeca i mladi koji ne mogu imati pristup kvalitetnom muzičkom obrazovanju, djeca koja su na određene načine odbačena od sredine, djeca s poteškoćama u razvoju, kao i djeca različite socijalne, društvene, etničke, te vjerske pripadnosti.
Superar program se trenutno implementira u Kantonu Sarajevu u dvije osnovne škole u kojima 187 djece učestvuje u Superar programu. U ovim školama njihov muzičko-obrazovni program nudi se kao dio redovnog nastavnog plana i programa tri sata sedmično u 10 odjeljenja ukupno. Zatim u Dječijoj kući (općina Novo Sarajevo) gdje se program implementira kao vannastavna aktivnost i to:
Caritas BiH: Vrtić/produženi boravak « Sveta obitelj » : Superar hor za djecu (70 djece). Trenutno je ukupan broj direktnih korisnika Superar programa oko 370 djece i mladih ljudi u Kantonu Sarajevo.
Trenutnim stanjem u RTV servisima niko, osim politike, nije zadovoljan. Pa, ni građani koji se često žale na kvalitet programa javnih emitera, ali istovremeno zaboravljaju na svoju obavezu plaćanja RTV takse.
U jeku ratnih dešavanja 1994./1995. godine u Sarajevu se stvarao novi, mladi i umjetnički koncept dječijeg programa.Svi oni koji su rođeni kasnih '80-ih godina danas se rado sjećajučuvene, kultne emisije na programu Radio-televizije Bosne i Hercegovine - Idemo dalje.
Dokse na jednoj strani pokušavao održati mir na onaj teži način, radnici iurednici u dječijem programu RTV BiH pokušali su tadašnjim generacijamakroz glumu, emisije, reportaže... olaškati život u BiH, ali i svijetuposlati lijepu sliku. Emisija je imala oblik javljanja/dopisništava izvećih gradova u BiH sa zanimljivim prilozima i različitom tematikomprilagođenom djeci.
Tadašnja urednica dječijeg programa bilaje Maja Anzulović, koja je s cijelom timom osmislila kompletnu priču iscenarij za dječiju emisiju Idemo dalje. Mladi glumci i reporteri skoroiz svakog dijela Bosne i Hercegovine prenosili su pozitivnu priču ipravili dobru atmosferu na tadašnjem bh. "dječijem nebu".
"Do mog angažmana u emisiji došlo je sasvim slučajno, teško mi se sadanakon toliko vremena i sjetiti. Emisija Idemo dalje na neki način jebila hit, kako u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, tako i širom Evrope,jer je televizijski program u to vrijeme bio satelitski dobro pokriven.Svi ljudi koji za vrijeme rata otišli iz naše zemlje, imali su prilikuda gledaju tu čuvenu, hit emisiju Idemo dalje s gafovima i svim ostalimprilozima.
Koncept dječijeg programa na današnjim TV kućama mnogo je drukčiji u odnosu na period prije 20 godina. Termini koji su prije bili rezervirani za "obavezan" crtani film, danas popunjavanji muzički ili politički sadržaji. Mario se osvrnuo i na tu pojavu...
Polasata dječijeg izražaja i programa, školskog programa zaista svakatelevizija može da izdvoji, a to bi im bio veliki plus. U današnjevrijeme toliki vremenski period posvetiti dječijem programu je zaistamalo, ali i to bi za početak bilo dovoljno. Lično mogu da kažem, nakonmog odlaska s Federalne televizije, ja sam tražio da na neki načinponovo uspostavimo saradnju, jer sam mnogo lijepih projekata uradiotamo, ali očito nema nikakvog odgovora.
Ljudi ne čuju slavu,lično je doživljavaju i provlače kroz neke sujetne filtere, umjesto dato podržavaju. Svake godine izađe neka novageneracija koja očekuje da konačno vidi nešto novo, a ako dopustimo tajluksuz da im ništa ne ponudimo, sve će to cjelokupno utjecati naobrazovanje omladine, koja na kraju neće imati ništa. Obrazovat će sesamo kroz pjesmu i znat će samo za to, a dječiji program će zapravonestati.
Mlada Meliha Hodžić tada je također bila dio projekta emisije i radila je kao voditeljica reporterka iz Zenice. Melihin snimak koji je tada dospio u ruke urednice dječijeg programa Maje Anzulović, oduševio je, te je ova Zeničanka ubrzo bila pozvana na zasnivanje saradnje.
Mole se drage posjetiteljke i posjetitelji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica koji imaju stepen invaliditeta ili fizičkih poteškoća koje im onemogućavaju samostalan pristup našim dvoranama i drugim prostorima da svoj dolazak što ranije najave na broj telefona 032 242 604 (radnim danom od 8 do 16 sati) ili 032 209 923 (nakon 16 sati) kako bismo mogli organizirati asistenciju naših djelatnika i kako biste na vaše i naše zadovoljstvo mogli uživati i pratiti programske sadržaje koji se održavaju u Bosanskom narodnom pozorištu.
Obavještavamo cijenjenu publiku i posjetioce BNP Zenica da je u našim dvoranama tehnički onemogućen prijem GSM signala. Na ovaj način stvoreni su uslovi za neometane izvedbe pozorišnih predstava i ostalih programa na našim scenama.
Broj fiksnog telefona (Portirska služba), isključivo za hitne slučajeve, koji možete kontaktirati nakon završetka radnog vremena pozorišnih službi, vikendom i radnim danima nakon 16 sati: 032 465 512. Na ovom broju nije moguće dobiti informacije o programima, ulaznicama ili rezervacijama. 2b1af7f3a8